Kada govorimo o životu na zemlji obično govorimo o biljkama i životinjama (tu naravno svrstavamo i ljudsku zvijerku). Ali, živi svijet je puno bogatiji, pa pored biljaka i životinja često zaboravljamo na vrstu života koja je svuda oko nas – gljive.

Vjerojatno zaboravljamo na njih jer one najčešće na koje nailazimo po šumama djeluju vrlo male. Ali, ono što mislimo da je gljiva, zapravo je samo plod, a većina njihovog organizma nalazi se pod zemljom u obliku micelija. Ovaj skriveni podzemni micelij zapravo predstavlja većinu organizma (preko 90%) i on je poput drveta jabuke, a plod je gljiva koja je poput ploda jabuke. To su takozvane mikorizne gljive – simbiotske gljive koje se povezuju s korijenjem gotovo svih živih biljaka.

Gljivarski internet
Za razliku od biljaka, gljive nemaju klorofil i ne koriste se fotosintezom, umjesto toga, one preživljavaju kroz druge strategije, uključujući simbiozu i saprofitizam. Saprofitizam znači da gljiva pomaže u razgradnji organske tvari koji drveću olakšava preuzimanje tih hranjivih tvari iz tla. Zauzvrat kroz simbiotsku vezu, drveće s gljivama dijeli šećere koji proizvodi putem gljivama nedostupne fotosinteze.

Znanstvenici koji su počeli proučavati ove šumske veze dolaze do zapanjujućih otkrića. Sve je više dokaza da mikorizne podzemne mreže komunikacijski kanali između stabala i gljiva koji omogućuju stablima da međusobno komuniciraju o suši, napadima insekata ili bolestima.

Kao glavni razlagači prirode gljive razgrađuju organske tvari koje se inače ne bi mogle reciklirati. Zahvaljujući engoenzimima gljive imaju sposobnost razgraditi mnoge velike i netopive molekule. Određene vrste, uključujući bukovaču, osim što upijaju teške metale poput žive, proizvode enzime koji razgrađuju žilave ugljikovodike koji se nalaze u nafti. Ova spoznaja se odmah isprobala i u praksi u dijelovima amazonske prašume gdje je došlo do velikih izlijevanja nafte poput one u Ekvadorskoj Amazoni gdje je zbog zagađenja naftom došlo do ubrzane deforestacije. Autohtone filamentozne gljive pokazale su se kao učinkoviti u biorazgradnji naftnih ugljikovodika i biološkoj obnovi okoliša onečišćenog naftom.

Skladištenje ugljika u tlu

Kad pričamo o ekologiji jedno od gorljivih pitanja je ugljični otisak odnosno ukupna emisija stakleničkih plinova kao vodeći uzročnik klimatskih promjena. Ali, iako uvijek pričamo o ugljiku u kontekstu atmosfere, tlo sadrži više ugljika nego biljke i atmosfera zajedno. Upravo taj ugljik u tlu važan je za razumijevanje ukupne distribucije ugljika na Zemlji.

Nakon Flemingova izuma, gljive su neprimjetno nastavile svoj život da bi tek stoljeće kasnije trend mikofilije i povećanog zanimanja znanosti za gljive doveo je do novih spoznaja o važnosti mikoriznih gljiva u održavanju ravnoteže ovog podzemnog bazena ugljika.

Gljive kao građevinski materijal

Kad su se gljive počele ponovno intenzivno istraživati dovele su do zapanjujućih izuma. Pisali smo već o miceliju kao biorazgradivoj ambalaži, ali upravo zbog svojstva mikoriznih gljiva u vezanju materijala sad se ozbiljno razmatra micelij kao struktura građevinskog materijala.

S obzirom na utjecaj betona na okoliš pronalaženje alternativnih načinja gradnje je nužan. Nakon vode beton je najkorištenija supstanca na svijetu. Svake godine proizvodi se više od 4 milijarde tona cementa, što čini oko 8% globalne emisije CO2.
Izvor: https://www.chathamhouse.org/sites/default/files/publications/2018-06-13-making-concrete-change-cement-lehne-preston-final.pdf

Pored toga što micelij gljiva ima industrijsku razinu čvrstoće, otpornosti na vatru, vodu i zanimljivo na plijesan, također je 100% organski i biorazgradiv.

2019. na tjednu nizozemskog dizajna (Dutch Design Week) nikao je micelarni paviljon nazvan “Rasteći paviljon”. Paviljon je izgrađen na drvenoj konstrukciji, a vanjski paneli nisu proizvedeni već su uzgojeni od micelija gljiva.

Ljekovita svojstva gljiva

Od izuma penicilina do potencijalnog lijeka protiv raka gljive kao da komuniciraju sa živim organizmima na nekoj temeljnoj razini upisanoj u našoj DNK još u drevnim začetcima života na Zemlji. Gljive i gljivice proizvode više od 100 ljekovitih funkcija, a ključne medicinske uporabe su antioksidativni, antikancerogeni, antidijabetički, antialergijski, imunomodulacijski, kardiovaskularni zaštitnik, antikolesterolemični, antivirusni, antibakterijski, antiparazitski, antifungalni, detoksikacijski i hepatoprotektivni učinci. Sve se više proučava tvar psilocibin, pronađena u “čarobnim gljivama” kao iznimno učinkovit lijek protiv depresije.

Čini se kao da su ovi samozatajni podzemni divovi čekali da dosegnemo novu evolucijsku stepenicu prije no što nam počnu došaptavati svoje tajne. A čuvaju brojne tajne koje smo tek počeli razotkrivati.